Povijest novca

Forex Osnove Forexa Osnovni grafikoni Rječnik pojmova Radno vrijeme Forex primjeri Prekonoćna kamata Svjetske valute Forex tehnike Forex platforme Prijevara Vijesti Forex software Povijest novca Izdavanje novca Forex i Brexit Forex iskustva Pandemija Špekulacije Veze

Kameno doba je vrijeme trampe, razmjene proizvoda. Jedna mjerica mrkve se razmjenjuje za 3 mjerice žita. Žito je bilo dovoljno posijati i požeti, dok je mrkvu trebalo posaditi jednu po jednu, zalijevati je i ubrati, opet svaku posebno, zato je njena vrijednost bila tri puta veća jer je zahtijevala 3 puta više rada. Za dobru kamenu sjekiru trebalo je prvo naći dobar, tvrdi kamen, zatim ga isklesati, pa pronaći adekvatno drvo za dršku i to sve povezati. Za jedna dobru sjekiru se moglo dobiti i 5 kunića. To je otprilike bio odnos rada uloženog za proizvodnju, a vrijednost proizvoda, u današnje vrijeme njegova cijena, se bazira prvenstveno na vremenu potrošenom za njegovo stvaranje. Tu ulaze sigurno i drugi parametri, ponuda i potražnja, potrebno znanje i kvalifikacija onoga tko radi da bi proizveo to što se od njega očekuje, ali osnova je uloženo vrijeme.

Kovanice

Metalno doba. Ljudska zajednica je otkrila metale i s tim otkrićem su se znatno proširile ljudske djelatnosti i raspoloživa roba za razmjenu, to jeste za tržište. Ljudi su se počeli sve više udaljavati od svojih obitavališta i trampa je postala vrlo nepraktična. Otjerati iz Europe do Kine stado krava da bi se ono zamijenile za bale svile je bio neizvediv pothvat. Tako je netko izmislio kovanice, prvi novac. Zlatnici, srebrnjaci i bakrenjaci su imali svoju vrijednost jer se radilo o skupim metalima. Za jednu ovcu je trebalo platiti jedan zlatnik jer je uloženo vrijeme za pronalaženje zlata, njegovo vađenje, topljenje i lijevanje u kovanice, zahtijevalo otprilike isto toliko vremena kao i za uzgoj jedne ovce. I dalje se je direktno mijenjala vrijednost za vrijednost.

Novčanice

Ljudska civilizacija se nastavlja razvijati, radna sredstva postaju sve naprednija, vrste robe sve raznolikije, a obim trgovine svakim danom sve veći. Nositi kovčege zlata ili srebra za razmjenu za drugu robu postaje fizički problem, zbog težine i sigurnosti. Tako se rađaju prve novčanice. Švedska trgovinska razmjena na početku 17. stoljeća se bazirala na bakrenim kovanicama, jer nisu imali zlata i srebra. Krupne kovanice su se izlijevale u kvadratne ploče od 50 cm, na kojima je bila utisnuta vrijednost i rukovanje s njima je bilo jako nepraktično. Tako je Švedska bila prva europska država koja je počela izdavati novčanice 1661. godine. Slijedile su je i druge zemlje. Novčanice nisu imale praktično nikakvu vrijednost, ali se za njih u banci mogla dobiti odgovarajuća količina nekog vrijednog metala, najčešće zlata. Tako su novčanice imale pokriće za svoju vrijednost, a često je na njima garancija o isplati u vrijednosnim kovanicama bila istaknuta.

100 dinara Kraljevine Jugoslavije

Evo za primjer novčanica od 100 dinara Kraljevine Jugoslavije, u opticaju između dva svjetska rata, na kojoj je eksplicitno napisano da Narodna banka Kraljevine Jugoslavije "plaća donosiocu 100 dinara u metalnoj zakonskoj moneti".

Zlatni standard

Ljeto je 1944. godine. U svijetu još uvijek bijesni drugi svjetski rat, iako se već vidi njegov završetak. Europa je razorena, ekonomija je na koljenima, zlatne rezerve mnogih država su opljačkane, a neke nemaju niti vlastiti valutu. U do tada nepoznatom američkom gradiću Bretton Woods, svijet je postavio osnove novog monetarnog sistema. Sve valute su konvertibilne prema dolaru, koji jedini ima pokriće u zlato. Tako je dolar postao glavna svjetska valuta, garant za sve druge valute. Onaj koji je ima 1000 maraka, mogao ih je zamijeniti u dolare i njih promijeniti u zlato, po vrijednosti od 35 dolara za uncu, po tadašnjim cijenama. Još uvijek je, barem teoretski, postojala prava vrijednost novca.

Bezvrijedni novac

Početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, OPEC, organizacija proizvođača nafte, sastavljena pretežno od arapskih zemalja bliskog istoka, potrostručila je cijenu sirove nafte i time izazvala svjetsku ekonomsku krizu. Amerikanci su kao odgovor jednostavno tiskali dolare, bez pokriće: takozvani petrodolari. OPEC se pozvao na dogovor iz Bretton Woods i zatražio da se novac pretvori u zlato, koje Sjedinjene Države jednostavno nisu imale. Američkom predsjedniku Nixonu nije preostalo ništa drugo nego da napusti sporazum iz Bretton Woods, odnosno zlatni standard, što je i službeno učinio s dekretom u kolovozu 1971. Praktično je s time proglasio stečaj Sjedinjenih Američkih Država. Dolar je jako devalvirao, ali se svijet i dalje nastavio okretati kao prije. Novčanice više nemaju nikakvu protuvrijednost i njihova vrijednost je potpuno virtualna, bazirana na konvenciji da je svi priznaju.

U vezi s opisanim ukidanjem zlatnog standarda, tadašnje Forex tržište je bilo u nekoliko navrata suspendirano u toku 1972. I 1973. godine. Smatra se da je moderni Forex, u obliku kako ga mi danas poznajemo, praktično nastao 1973. godine, kada je gotovo u potpunosti liberaliziran.